• logo
  • osnovna stranica
  • Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    Princip legaliteta i retroaktivna primjena krivičnog zakona

    08.11.2012.

    Damjan Kaurinović, predsjednik Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH

    PRINCIP LEGALITETA I RETROAKTIVNA PRIMJENA KRIVIČNOG ZAKONA

    Uvodne napomene: Problematika vremenskog važenja krivičnog zakona i njegove moguće povratne primjene, nakon nedavne zakonodavne reforme na entitetskom i državnom nivou u BiH, otvorila je nekoliko složenih i važnih pitanja koja su predmet razmatranja nauke krivičnog prava i aktuelne sudske prakse. Prije svega, ovo se odnosi na krivična djela iz glave XVII KZ BiH – Krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. Odgovori na sva pitanja nalaze se u okviru zahtjeva načela zakonitosti (nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege), kao i odgovor na neizbježno pitanje uslova retroaktivne primjene blažeg zakona (lex mitior) – zakonom dozvoljenog odstupanja od principa legaliteta. Ovaj rad pokušava dati mali doprinos u stvaranju zakonite i jedinstvene sudske prakse, a sve u cilju jačanja efikasnosti sudskog sistema, na jednoj strani i, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, na drugoj strani. Na ovaj način se osiguravaju temelji pravne države, vladavine prava i demokratije, uređenog društva bezbjednosti, zakonitosti, slobode i pravde. Predmet retroaktivne ili povratne primjene krivičnog zakona je zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela i jedan ili više zakona koji su stupili na snagu nakon izvršenja krivičnog djela odnosno zakon koji je na pravnoj snazi u vrijeme suđenja. U takvim pravnim situacijama traži se odgovor na pitanje koji će krivični zakon primijeniti, a da se istovremeno ispoštuju svi zahtjevi principa zakonitosti. Princip zakonitosti ili legaliteta je osnovno, vodeće i najvažnije načelo krivičnog zakonodavstava sa aspekta zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, pravde i pravičnosti. Pored toga, načelo zakonitosti zločina i kazne je zvijezda vodilja krivičnog prava, a to znači da se lice može izvesti pred sud ili kazniti samo u skladu sa pravom koje prethodi odnosnom djelu, određuje krivično djelo i propisuje odgovarujuću kaznu. Slijedi komparativni pregled načina određivanja načela zakonitosti na međunarodnopravnom i nacionalnom planu, te zakonske mogućnosti retroaktivne primjene blažeg krivičnog zakona.

    Cijeli tekst u PDF formatu možete preuzeti ovdje.


     

    Prikazana vijest je na:
    1350 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    Princip legaliteta i retroaktivna primjena krivičnog zakona

    08.11.2012.

    Damjan Kaurinović, predsjednik Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH

    PRINCIP LEGALITETA I RETROAKTIVNA PRIMJENA KRIVIČNOG ZAKONA

    Uvodne napomene: Problematika vremenskog važenja krivičnog zakona i njegove moguće povratne primjene, nakon nedavne zakonodavne reforme na entitetskom i državnom nivou u BiH, otvorila je nekoliko složenih i važnih pitanja koja su predmet razmatranja nauke krivičnog prava i aktuelne sudske prakse. Prije svega, ovo se odnosi na krivična djela iz glave XVII KZ BiH – Krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. Odgovori na sva pitanja nalaze se u okviru zahtjeva načela zakonitosti (nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege), kao i odgovor na neizbježno pitanje uslova retroaktivne primjene blažeg zakona (lex mitior) – zakonom dozvoljenog odstupanja od principa legaliteta. Ovaj rad pokušava dati mali doprinos u stvaranju zakonite i jedinstvene sudske prakse, a sve u cilju jačanja efikasnosti sudskog sistema, na jednoj strani i, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, na drugoj strani. Na ovaj način se osiguravaju temelji pravne države, vladavine prava i demokratije, uređenog društva bezbjednosti, zakonitosti, slobode i pravde. Predmet retroaktivne ili povratne primjene krivičnog zakona je zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela i jedan ili više zakona koji su stupili na snagu nakon izvršenja krivičnog djela odnosno zakon koji je na pravnoj snazi u vrijeme suđenja. U takvim pravnim situacijama traži se odgovor na pitanje koji će krivični zakon primijeniti, a da se istovremeno ispoštuju svi zahtjevi principa zakonitosti. Princip zakonitosti ili legaliteta je osnovno, vodeće i najvažnije načelo krivičnog zakonodavstava sa aspekta zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, pravde i pravičnosti. Pored toga, načelo zakonitosti zločina i kazne je zvijezda vodilja krivičnog prava, a to znači da se lice može izvesti pred sud ili kazniti samo u skladu sa pravom koje prethodi odnosnom djelu, određuje krivično djelo i propisuje odgovarujuću kaznu. Slijedi komparativni pregled načina određivanja načela zakonitosti na međunarodnopravnom i nacionalnom planu, te zakonske mogućnosti retroaktivne primjene blažeg krivičnog zakona.

    Cijeli tekst u PDF formatu možete preuzeti ovdje.